Učesnici diskusije su zaključili da se stiče utisak da se zakonska rešenja donose imajući u vidu međunarodne konvencije, kako bi se međunarodnoj zajednici pokazao demokratski napredak i razvoj, ali da se usvojena rešenja retko i primenjuju u praksi.

Povećati učešće civilnog društva u kreiranju zakona

Proces uključivanja javnosti u izradu novih zakona o policiji, javnom okupljanju i redu i miru bio je neravnomeran i neblagovremen, glavni je zaključak četvrtog prEUgovor CHATvrtka koji je održan 28. januara 2016. godine u biblioteci Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.

Iskustva iz učešća u procesu donošenja zakona i kritički osvrt na usvojena rešenja izneli su Sonja Stojanović Gajić iz BCBP, Vanja Macanović iz Autonomnog ženskog centra i Katarina Golubović iz Komiteta pravnika za ljudska prava YUCOM.

Govoreći o Zakonu o javnom okupljanju, panelisti su istakli da su nevladine organizacije podnosile žalbe Ustavnom sudu, što je dovelo do pokretanja postupka o utvrđivanju saglasnosti zakona sa Ustavom Srbije. Veliki broj nevladinih organizacija je bio uključen u stvaranje Nacrta zakona o javnom okupljanju i uprkos brojnim preprekama značajan broj primedbi OCD je uvažen.

Zakon sputava pravo javnog okupljanja

Zakon o javnom okupljanju jeste unapređen, ali je ostavljen prostor da se prećutno uskrati pravna zaštita, istaknuto je na skupu. Primetan je nedostatak definisanja i regulisanja spontanog okupljanja, nisu regulisani rokovi za dostavu rešenja o javnom okupljanju, nisu određeni rokovi za obraćanje drugostepenom organu, a pojavljuju se ograničenja po pitanju mesta i vremena. Opšte zabrane koje su se pojavile u novom Zakonu o javnom okupljanju se ne uklapaju u međunarodne standarde, ali ni u Ustav Srbije, a visoke kazne kao nove zakonske mere imaju negativan uticaj na pravo javnog okupljanja, ocenjuju panelisti.

U raspravi o Zakonu o policiji istaknuto je da na primedbe nevladinih organizacija na nacrt zakona nije bilo povratnih informacija, kao i da nije bilo pravovremenog ažuriranja informacija o izmenama nacrta zakona, a proces je otežao i nedostatak koordinacije unutar Ministarstva unutrašnjih poslova. Kao dobra rešenja u novom zakonu navedeni su usaglašavanje funkcionisanja MUP-a sa ostatkom državne uprave pravljenjem razlike između državnih službenika i policijskih službenika, zatim definisanje načina zapošljavanja i napredovanja, kao i to što su interni ili javni konkursi sada postali obavezni. Naglašeno je da su prihvaćeni u celosti predlzi OCD u vezi sa unapređenjem parlamentarne kontrole i nadzora nad radom policije.

Definisati policijske poslove

S druge strane, nisu prihvaćeni predlozi koji se tiču lokalne bezbednosti, kao ni predlozi o smanjenju prevelike upotrebe podzakonskih akata i akata koje donosi ministar, ocenili su govornici. Nije usvojen ni predlog da se objedine sve individualne organizacione jedinice unutrašnje kontrole i stave pod kontrolu jednog organa, a istaknuto je da i dalje ne postoji objedinjena evidencija o žalbama građana. Novi zakon predviđa osnivanje „pomoćne policije“ čija funkcija i ovlašćenja nisu definisani. Zakon takođe predviđa kategoriju lica sa posebnim ovlašćenjima koja se bave drugim unutrašnjim poslovima, koja nigde nije detaljno objašnjena. Govornici su ocenili da je ključno da MUP učini javno dostupnim dva važna pravna dokumenta koji definišu policijske poslove i sistematizaciju radnih mesta u policiji.

Povodom Zakona o javnom redu i miru, panelisti su naglasili da nije bilo pravovremenog obaveštenja javnosti o javnoj raspravi o nacrtu zakona zbog čega je većina organizacija civilnog društva ostala uskraćena za mogućnost da daje komentare i predloge. Odredbe o prostituciji i prosjačenju su ocenjene kao sporne, a novi zakon predviđa kazne kako za one koji se bave prostitucijom, tako i za one koji koriste te usluge. Odredba o hitnim merama, koja podrazumeva udaljenje nasilnika iz stana od strane policije na period ne duži od 14 dana, je zahvaljujući inicijativi OCD ušla u skupštinsku proceduru u vidu amandmana, ali je nažalost odbijena, istakli su panelisti.

Koalicija prEUgovor svakog poslednjeg četvrtka u mesecu organizuje CHATvrtak - neformalni dijalog u skladu sa Četam haus pravilom. Cilj ove aktivnost je unapređenje dijaloga predstavnika države, organizacija civilnog društva, akademskih institucija, ambasada, međunarodnih organizacija, medija i ostale stručne javnosti zainteresovane za sprovođenje politika iz oblasti vladavine prava (Poglavlje 23) i slobode, bezbednosti i pravde (Poglavlje 24). 

Koaliciju prEUgovor čine:

Akcija protiv trgovine ljudima - ASTRA, Autonomni ženski centar (AŽC), Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP), Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS), Centar za primenjene evropske studije (CPES), Grupa 484 i Transparentnost Srbija (TS).

Koalicija prEUgovor je formirana sa ciljem da nadgleda sprovođenje politika iz oblasti pregovora o pristupanju Srbije Evropskoj uniji, sa akcentom na poglavljima 23 i 24. Misija prEUgovora je da predlaže mere za unapređenje stanja u oblastima koje su teme pregovora, koristeći proces EU integracija za ostvarenje suštinskog napretka u daljoj demokratizaciji Srbije.

Više o aktivnostima prEUgovora možete saznati na zvaničnoj Fejsbuk stranici kao i Tviter nalogu.