U oblasti Osnove, ne samo da se kasni sa sprovođenjem mera iz Reformske agende Srbije, nego i ono što je do sada urađeno nije dobro.
O prednostima i nedostacima ovog dokumenta pisali smo ranije.
Vlada Srbije usvojila je na sednici 3. oktobra 2024. Reformsku agendu, plan mera koje će preduzeti u narednih nekoliko godina kako bi ostvarila pristup fondovima iz Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan. Ovaj strateški dokument odobrila je Evropska komisija dvadeset dana kasnije. Prvi rokovi postavljeni su već za kraj 2024. godine. Međutim, zbog kasnog usvajanja dokumenta, dozvoljeno je kašnjenje u sprovođenju prvih mera do kraja februara 2025.
Bilo je sasvim izvesno od starta da se neke ambiciozne mere iz Reformske agende, kao što je revizija biračkog spiska, ne mogu ispuniti do kraja 2024. godine jer zahtevaju vreme da bi se kvalitetno sprovele. Čak i s tim u vidu, neke mere nisu pokrenute ni odmah nakon što je Reformska agenda usvojena u oktobru. Tako je nezakonito odgođen i izbor novih članova Saveta REM-a nakon što je mandat prethodnima istekao.
Već tada smo upozoravali da će se rokovi iz Reformske agende koristiti da se neki procesi ubrzaju nauštrb kvaliteta i inkluzivnosti. To se odmah pokazalo na primeru izmena krivičnog zakonodavstva, koje su samo jednim delom obuhvaćene Reformskom agendom i koje su nakon pritiska javnosti ipak odgođene. Da stvar bude gora, na izmenama Krivičnog zakonika i Zakonika o krivičnom postupku počelo se godinama ranije, ali je javnost uključena u posljednji čas u vrlo zgusnutom kalendaru.
Akcioni plan uz antikorupcijsku strategiju usvojen je krajem decembra, čime je ispunjen rok iz Reformske agende, ali sa dva meseca zakašnjenja, ako gledamo domaće propise. Šta sve fali akcionom planu i vrlo neambicioznoj antikorupcionoj strategiji već je drugo, i važnije pitanje. Od drugih sprovedenih mera oročenih do kraja 2024, jedino su uvedene vize za četiri zemlje, a bilo je traženo za tri (od ukupno 16).
Veći problem od tempa sprovođenja mera je način na koji se sprovode, a sve to utiče na kvalitet krajnjih ishoda, ako do njih uopšte dođe. Izbor novih članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) vrlo je dobar primer fingiranja formalnog postupka pa su se kredibilni predlagači i kandidati povukli. Slični problemi javili su se i prilikom izrade izmena medijskih zakona. I dalje nema volje da se hronični problemi reše, s obzirom da su pristrasan i uspavan REM i kontrola medijskog prostora glavne poluge vlasti koja je zarobila državu.
Pogled na Poglavlje 24: u iščekivanju nacrta zakona
Kada je reč o merama iz Reformske agende koje se odnose na Poglavlje 24 a koje su oročene za jun 2025. godine, vidimo da su neki postupci započeti. Kako izgleda izrada Nacrta zakona o unutrašnjim poslovima ne znamo jer niko van institucija nije uključen. Na osnovu pređašnjeg iskustva, strepimo šta će izaći iz kuhinje MUP-a. Prethodni nacrti su, između ostalog, išli u smeru produbljivanja neravnoteže između policije i učesnika protesta - jer su dali policiji nova sredstva za razbijanje demonstracija, a građanima se branilo da snimaju policajce.
Nacrt ovog zakona treba da bude gotov do kraja januara, nakon čega je obećano uključivanje svih zainteresovanih strana, a sad je neizvesno šta će se desiti sa propisima, s obzirom da je Vlada u ostavci. Ovde je veoma bitno kakve indikatore ispunjenja mere će Evropska komisija imati jer je ova mera neprecizno definisana. Jedino se zahteva jačanje operativne nezavisnosti policije i jačanje garancija zabrane torture. Međutim, ni Evropska komisija ni Vlada Srbije do sada nisu razvile metodologiju za praćenje i evaluaciju mera iz Reformske agende, iako je prvi rok za pojedine mere već istekao.
Veoma je intenzivan rad i na Nacrtu zakona o suzbijanju i sprečavanju trgovine ljudima, gde predstavnici civilnog društva (među njima i ASTRA, članica prEUgovora) jesu uključeni, ali su se suštinska neslaganja javila već kod polaznih osnova, te je upitno šta će biti krajnji rezultat. Osim toga, veliki broj renomiranih organizacija civilnog društva nedavno je obustavio saradnju sa zakonodavnom i izvršnom vlasti, što obuhvata i članstvo u radnim grupama za izradu propisa.
O ostalim merama iz Poglavlja 24 koje su oročene za jun 2025, a koje se tiču kontrole oružja i borbu protiv ekstremizma, za sada nemamo nikakvih informacija.
Jelena Pejić Nikić, viša istraživačica Beogradskog centra za bezbednosnu politiku i koordinatorka koalicije prEUgovor
Delovi teksta objavljeni su u okviru članka na portalu European Western Balkans 7. februara 2025.