Ovaj tekst je sastavni deo prvog broja Informatora o poglavljima 23 i 24 rEUformator.

Usvajanje nove Bezbednosne agende u okviru Evropske unije označava novu eru borbe protiv najtežih bezbednosnih pretnji prekograničnog karaktera

Nova Bezbednosna agenda Evropske unije
Evropska komisija je krajem aprila ove godine usvojila Bezbednosnu agendu za period od 2015. do 2020. godine koja zamenjuje raniju Strategiju unutrašnje bezbednosti iz 2010. godine, uz napomenu da će se u budućnosti i dalje raditi na strateškim ciljevima postavljenim u Strategiji iz 2010. godine.

Nova Agenda je podeljena u nekoliko celina: prva celina se bavi ključnim principima u ostvarivanju unutrašnje bezbednosti, druga izlaže postojeće instrumente EU za razmenu informacija između nacionalnih organa nadležnih za sprovođenje zakona, a treća se bavi najozbiljnijim pretnjama po bezbednost građana EU - terorizmom, organizovanim kriminalom i visokotehnološkim kriminalom.

Nova Agenda  je važna i u procesu pridruživanja Srbije Evropskoj uniji, jer ukazuje u  kom smeru će se razvijati evropski standardi i prakse, te je neophodno da je domaći činioci uzmu u obzir prilikom izrade strategija, Akcionih planova i drugih propisa relevantnih za proces evrointegracija, a posebno za poglavlje 24. 

Povod za usvajanje nove strategije

Bezbednosna agenda EU je doneta u svetlu činjenice da su bezbednosne pretnje poslednjih godina evoluirale, pogotovo imajući u vidu dešavanja na Bliskom istoku koja se reflektuju na sigurnost građana EU, ali i šire. Problemom migracija, kao jednim od gorućih bezbednosnih problema, bavi se Agenda o migracijama, koju je Evropska komisija predstavila u maju ove godine i koja je usko povezana sa novom Bezbednosnom agendom.

Bezbednosna agenda prepoznaje terorizam, organizovani kriminal i borbu protiv visokotehnološkog kriminala kao tri najozbiljnije pretnje po bezbednost EU i ključne prioritete kojima se treba baviti. Iako je zadatak svake države- članice da se primarno stara o bezbednosti unutar sopstvene teritorije, jasno je da pomenute pretnje ne poznaju državne granice i da suzbijanje istih zahteva koordinisanu akciju na nivou EU. Upravo je to i osnovna ideja Agende - osnažiti saradnju između institucija i agencija EU sa nacionalnim policijama i drugim nacionalnim organima za sprovođenje zakona, kako bi se stvorio prostor bezbednosti unutar čitave EU gde su građani zaštićeni uz puno poštovanje osnovnih prava i sloboda.

Agenda prevashodno ima za cilj da iskoristi postojeće instrumente za saradnju nacionalnih policija i EU agencija, da te instrumente unapredi i obezbedi njihovo puno sprovođenje kroz sistematsku koordinaciju svih relevantnih aktera.

Od krucijalne važnosti za uspostavljanje sistema bezbednosti unutar cele EU je, između ostalog,  Ciklus javnih politika EU za teški i organizovani kriminal, koji je uperen na borbu protiv najtežeg međunarodnog kriminala kroz saradnju država-članica, EU institucija, EU agencija i relevantnih trećih zemalja i organizacija u cilju preuzimanja zajedničke akcije protiv najtežih bezbednosnih pretnji.

Neki od najznačajnijih postojećih instrumenata za suzbijanje bezbednosnih pretnji na nivou EU su i Šengenski informacioni sistem (SIS), kao i Evropski informacioni sistem krivičnih dosijea (ECRIS), na osnovu kojih države-članice EU imaju mogućnost da razmenjuju podatke od velikog značaja za bezbednost.

Koje su ključne novine?

U cilju borbe protiv terorizma i organizovanog kriminala, Evropska komisija planira da u budućnosti uvede nove kategorije podataka u Šengenski informacioni sistem i promoviše njegovu češću upotrebu, kao i da u ECRIS uvede unos podataka o državljanima trećih zemalja koji su osuđeni u Evropskoj uniji. 

Agenda se fokusira i na jačanje policijske saradnje, pre svega kroz EU agencije kakve su Evropol i Evrodžast, ali i kroz češće formiranje tzv. Zajedničkih istražnih timova (JIT), koji se formiraju od policajaca dve ili više država - članica EU na određeni vremenski period, u cilju istraživanja prekograničnih krivičnih dela. Još jedan instrument za praćenje terorista i kriminalnih mreža bi trebalo da bude i Evidencija podataka o putnicima (eng. Passanger Name Record system, PNR)), čije se uspostavjanje očekuje do kraja 2015.godine. PNR sistem bi obezbeđivao informacije o rezervaciji avionskih karata i prijavljivanja putnika radi identifikacije onih koji sa sobom nose visoki rizik u kontekstu sprečavanja terorizma, trgovine drogom i ljudima i drugih teških krivičnih dela. PNR Direktiva još uvek nije usvojena, a naišla je na oštre kritike činioca koji se bave zaštitom prava na privatnost i zaštitom podataka o ličnosti, jer se postavlja pitanje invazivnosti ovakvog sistema i kršenja navedenih osnovnih ljudskih prava. 

Agendom je predviđen niz konkretnih akcija i preporuka za suzbijanje tri identifikovane bezbednosne pretnje, među kojima su revizija pravnog okvira koji reguliše posedovanje oružja u cilju sprečavanja nelegalne trgovine, jačanje policijske saradnje, ažuriranje pravnog okvira koji reguliše terorizam, povećanje kapaciteta Evropola uvođenjem Evropskog protivterorističkog centra u okviru Evropola, kao i jačanje razmene i saradnje između aktera koji direktno učestvuju u borbi protiv ekstremizma na lokalnom nivou uspostavljanjem posebnog tela (eng. Centre for Excellence), koje bi prikupljalo ekspertizu o borbi protiv terorizma. Agenda takođe predviđa i dalji razvitak Mreže za osvešćivanje o radikalizaciji (RAN), koja je kao krovna organizacija EU započela sa radom 2011. godine. U cilju borbe protiv visokotehnološkog kriminala i kreiranja instrumenata protiv terorističke onlajn propagande, Agenda predviđa  jačanje dijaloga sa IT industrijom kroz formiranje posebnog foruma na nivou EU.

Pored saradnje unutar EU, Agenda prepoznaje i važnost saradnje sa ostalim zemljama, ali i saradnju sa međunarodnim organizacijama poput Ujedinjenih nacija, Saveta Evrope i Interpola.  Ovo je logično jer mnogi bezbednosni rizici upravo potiču iz zemalja koje nisu članice EU. EU je ustanovila Inicijativu za borbu protiv terorizma na Zapadnom Balkanu (eng. Western Balkan Counter-Terrorism initiative), koja ima za cilj da pomogne zemljama Zapadnog Balkana u borbi protiv pretnji džihadista i ekstremizma, da onemogući onlajn komunikaciju terorista i njihovo finansiranje, kao i da poboljša bezbednost na državnim granicama. 

Mogući izazovi

Proces realizacije mnogobrojnih ciljeva Agende je veoma dug i komplikovan, jer pre svega zavisi od posvećenosti i aktivnosti svih aktera - od nacionalnih policija koje moraju da se ohrabre da iskoriste pun kapacitet relevantnih EU agencija i da sa njima usko sarađuju što do sada nije uvek bio slučaj, od unapređenja rada EU agencija, kao i od EU institucija koje u kratkim rokovima moraju da usvoje odgovarajuću legislativu. U toj konstelaciji, mnogo šta zavisi i od političke volje aktera.

Agenda deklarativno propisuje da borba protiv ekstremizma ne sme dovesti do stigmatizacije bilo koje grupe ili zajednice, odnosno da se u toj borbi moraju poštovati osnovna ljudska prava i evropske vrednosti, ali se ne bavi konkretnije njihovom zaštitom. Postavlja se pitanje u kojoj meri je poštovanje osnovnih ljudskih prava moguće, paralelno sa uvođenjem represivnih politika i legislative koje, neminovno, zadiru u ta ista prava. Zbog toga je veoma bitno da relevantni činioci prate bezbednosnu politiku EU, upozoravaju i preduzimaju konkretne akcije onda kada takva bezbednosna politika narušava osnovna ljudska prava i vrši diskriminaciju.

Dunja Tasić