Kako javnu upravu u Srbiji učiniti otvorenijom i bližom građanima savetuje Transparentnost Srbija u novoj publikaciji koalicije prEUgovor, u okviru javne rasprave o predlogu nove desetogodišnje Strategije reforme javne uprave i pratećeg akcionog plana.

Komentari i predlozi za unapređenje pojedinih mera iz predloga Strategije reforme javne uprave

Predlog nove Strategije javne uprave za period od 2021. do 2030. godine sadrži mere usmerene na jačanje proaktivne i reaktivne transparentnosti organa javne uprave. Međutim, obuhvat ovih mera ne odgovara ni potrebama ni mogućnostima.

Iz teksta Predloga stiče se utisak da je normativni okvir koji se odnosi na proaktivnu transparentnost zadovoljavajuć. Međutim, iako nema zakonskih ograničenja za proaktivno objavljivanje informacija, nema ni obaveze, uz retke izuzetke, da se javnosti stave na uvid informacije i pre nego što ih bilo ko zatraži. U praksi se, štaviše, dešava da se informacije koje bi bilo poželjno proaktivno objaviti ne dostavljaju građanima ni po zahtevu za pristup informacijama od javnog značaja (reaktivna transparentnost).

Dodatni kvalitet informacija koje se čine dostupnim javnosti daje objavljivanje otvorenih podataka. Problem je, međutim, da se u praksi to često čini u obliku koji nije pogodan za dalje korišćenje, čime se taj dodatni kvalitet gubi. Tom problemu treba posvetiti više pažnje u novoj Strategiji.

Još preči problem jeste to što se neke bitne informacije, iako nisu poverljive, ne objavljuju uopšte jer nije uspostavljena takva praksa. Tako se, na primer, na sajtu Vlade Srbije ne objavljuju agende njenih sednica, predlozi uredaba koje na sednicama razmatra, zaključci koje usvaja, obrazloženja odluka o postavljenju, imenovanju i razrešenju funkcionera, niti informacije o aktivnostima radnih tela Vlade. Pored toga, čak se i dokumenti usvojeni na sednicama Vlade ne objavljuju odmah nakon usvajanja, već u nekim slučajevima tek nekoliko dana ili nedelju dana kasnije.

Iako problemi sa nedostupnošću informacija postoje i kod mnogih drugih organa, Vlada Srbije bi, kao organ koji donosi Strategiju, mogla da svojim postupanjem pruži primer drugim organima vlasti.

U pogledu reaktivne transparentnosti organa javne uprave, jedan od ključnih problema je neizvršavanje rešenja Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, te je neophodno:

  • Izmenama Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja i/ili dopunama drugih propisa (kao što je Zakon o opštem upravnom postupku) stvoriti preduslove za funkcionisanje mehanizma prinudnog izvršenja odluka Poverenika u oblasti pristupa informacijama;
  • Vlada da obezbedi izvršenje obavezujućih odluka Poverenika;
  • Unaprediti postupanje po zahtevima za pristup informacijama Vlade Srbije, s obzirom da se na (ne)postupanje Vlade po zahtevu ne može izjaviti žalba Povereniku.

Kada je reč o inspekcijskom nadzoru u oblasti pristupa informacijama, u Strategiji treba izmeniti pokazatelj uspešnosti. Naime, glavna slabost inspekcijskog nadzora jeste mali broj kontrolisanih subjekata, a tek supsidijarno to što se neki nalozi ne izvršavaju. Pored toga, svaka ciljana vrednost koja je manja od 100% naloženih mera nedopustiva je sa stanovišta vladavine prava.

Konkretne predloge sa detaljnim obrazloženjima pogledajte u publikaciji.

Javna rasprava o predlogu Strategije javne uprave za period od 2021. do 2030. godine i pratećeg akcionog plana traje od 10. do 30. decembra 2020. godine.

Izradu ove publikacije podržala je Ambasada Kraljevine Holandije u Beogradu u okviru projekta „prEUgovor nadzire reforme u poglavljima 23 i 24”. Stavovi izneti u ovoj publikaciji predstavljaju stavove koalicije prEUgovor i ne odražavaju nužno stavove Kraljevine Holandije.